Jer dobar proizvod je dobar proizvod !
Vinogradar
:::: Vrijeme ::::
:::: Marketing ::::
:::: Najnovije ::::
Nema zapisa.
::::Vinogradar i vino ::::
    Dobro došli na moj blog, ima tu svega od vinogradarstva, vinarstva, podrumarstva i svega što je u vezi s time ! Nadam se da će svatko naći ono što ga zanima o vinogradarstvu, vinarstvu i podrumarstvu na ovom Blogu.

   Blog je osmišljen kao pomoć za sve koji žele naučiti više, a isto tako  i mjesto gdje možete vi dati savjete, kako meni tako i drugima da postanemo bolji  vinogradari , vinari i podrumari.
   

  Na Blogu možete pronači korisne savjete u vinogradarstvu, vinarstvu i podrumarstvu, aktualna zbivanja, preporuke, zanimljivosti, korisne linkove, Zakonske odredbe, istraživanja, nove naslove knjiga, ponešto o voćarstvu i mnogo drugih interesantnih činjenica iz života vinogradara, vinara i podrumara !

    Zato ne propustite priliku i uključite se aktivno u izradu Bloga svojim komentarima, pitanjima, savjetima.

    Uputite pitanja, ispravite ako griješim, poučite me ako ne znam dovoljno ! Sve je dozvoljeno, jer jedan zna, ali mnogi znaju više !

Zahvalan sam na svakom komentaru, pitanju, pokudi i pohvali !

U ZDRAVLJE !!!
.
Blog
ponedjeljak, ožujak 17, 2008

Dosta nas hobi vinogradara ne zna točno što je dozacija, a što koncetracija, pa sam tako (ne davno) pročitao članak na Bilikumu gdje su pripremili članak njihovog člana udruge Agronoma Stipe Stipića i njegovog prijatelja Štefa Hamonajca, kojim je jako dobro objašnjena....


DOZACIJA I KONCETRACIJA

Sve dok se za zaštitu bilja koristila klasična prskalica na ručni odnosno vučeni pogon nije bilo većih odstupanja od dozacije tj. količine pesticida po jedinici površine.

Z A Š T O ?

Zato što se stečenim iskustvom u zaštiti vinograda uspješno koristila "Bordoška juha" (smjesa modre galice i vapna) u koncentraciji od 1 % tj. 1 kg na 100 litara vode uz utrošak vode 800 lit. na 1 ha površine odnosno uz utrošak 8 kg/ha modre galice. Ova doza efikasno je fungicidno štitila lišće, cvat i plod od peronospore. Ali uvođenjem u zaštitu vinograda motornih prskalica (leđnih "Solo", "Stihl" i sl., te vučenih i nošenih prskalica traktorom tzv. "Atomizera") potrošnja-utrošak vode smanjena je 2-5 puta. Da bi uz smanjenu količinu vode zadržali potrebnu dozaciju pesticida važno je znati da koliko smo puta smanjili količinu vode toliko puta moramo povećati koncentraciju, jer kada bismo sa 100 litara 1 %-tne "Bordoške juhe" "orosili" 1 ha površine vinograda to ne bi zaštitilo lozu od peronospore. Doza od 1 kg/ha nije dovoljna. Iskustveno i znanstveno je dokazano da 8-10 kg/ha može preventivno zaštititi list, cvat i plod od peronospore.

Neuspjeh u zaštiti loze često pripisujemo nepovoljnim vremenskim uvjetima ili se čuju prigovori da galica ili pesticid ne sadrži dovoljno aktivne tvari. Samo uz pomoć formule "K" i formule "D", kojima određujemo koncentraciju i dozaciju, možemo sa 100 %-tnom sigurnošću odrediti koncentraciju i dozaciju nekog pesticida. Prije nego navedemo konkretne primjere za izračunavanje objasnit ćemo razliku između ta dva pojma.

Koncentracija je količina nekog pesticida otopljena u vodi izražena u postotcima (tj. koliko litara, decilitara, mililitara, kilograma, dekagrama, grama ili miligrama treba otopiti u 100 l vode).

Dozacija je određena količina pesticida izražena u količini koja mora dospjeti i biti jednolično raspršena na jedinicu površine, bez obzira na količinu vode koja će se utrošiti za raspršivanje - nanošenje pesticida. Bez razlike da li se služimo formulom "K" ili "D" mora nam biti poznata:

- Dozacija u kg ili l
- Koncentracija u %-tcima
- Utrošak vode za 1 ha (utvrđujemo probnim testom ili po preporuci proizvođača pesticida)


Podatke o koncentraciji pesticida možemo naći u uputama, prospektu ili katalogu proizvođača. Često se uz koncentraciju navodi i podatak o dozaciji. Utrošak vode kao otapala za 1 ha površine moramo najčešće utvrditi testiranjem. Izuzetno tvornica navodi da na 1 ha površine moramo utrošiti određenu količinu vode. Tada treba brzinu hoda ili brzinu traktora, pritisak pumpe i sapnice prilagoditi tom utrošku.

Ako tvornica navodi izuzetno mali utrošak vode (50 l) moramo voditi računa da zbog visoke koncentracije raspršivač - orošivač na prskalici podesimo da otopinu orošava čim sitnijim česticama koje mjerimo u mikronima (50 - 200) jer će u protivnom velike kapi s visokom koncentracijom pesticida izazvati palež lišća, cvata i ploda.

P R I M J E R I

Vinogradar Vinko odlučio je u zaštiti svoje loze protiv peronospore koristiti POLIRAM DF u koncentraciji 0,25 % (prema uputama tvornice). Utrošak vode na 1 ha površine iznosio je 1000 l. Dozacija se traži formulom

D =

K x U

100

gdje je:
D = dozacija
K = koncentracija
U = utrošak vode na 1 ha
100 = faktor


Uvrstimo li podatke u formulu proizlazi dozacija 2,5 kg na 1 ha. D = 0,25 x 1000/100 = 2,5

Vinogradar Martin odlučio je, kao i Vinko, u zaštiti loze protiv peronospore koristiti POLRAM DF poznate dozacije 2,5 kg/ha uz utrošak vode 1000 l/ha. Koncentracija se izračunava formulom

K =

D x 100

U

Gdje je:
K = koncentracija
D = dozacija
U = utrošak vode
100 = faktor


Uvrstimo li podatke u formulu proizlazi koncentracija 0,25 %. K = 2,5 x 100/1000 = 0,25.

Navodimo nekoliko primjera izračunavanja koncentracije i dozacije:

1. Kolika je koncentracija ako je

D = 2,5 kg/ha U = 500 l/ha K = D x 100 U K = 2,5 x 100/500 = 250/500 = 0,5 %

Dakle ako u 500 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 0,5 %.

2. Kolika je koncentracija ako je:

D = 2,5 kg/ha U = 250 l/ha

Opet imamo ako uvrstimo

K = 2,5 x 100/250 = 250/250 = 1 %.

Dakle ako u 250 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 1 %.

3. Kolika je koncentracija ako je:

D = 2,5 kg/ha U = 125 l/ha

Opet imamo ako uvrstimo

K = 2,5 x 100/125 = 250/125 = 2 %.

Dakle ako u 125 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 2 %.

4. Kolika je koncentracija ako je:

D = 2,5 kg/ha U = 100 l/ha

Opet imamo ako uvrstimo

K = 2,5 x 100/100 = 250/100 = 2,5 %.

Dakle ako u 100 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 2,5 %.

 

Pojednostavljena varijanta za određivanje dozacije pesticide i vode bez korištenja formule

Veliki posjednici vinograda u zaštiti koriste prskalice kapaciteta više stotina litara. Oni će isto tako navedenim formulama izračunavati dozaciju i koncentraciju pesticida. Međutim da bismo vinogradarima koji posjeduju manje površine vinograda olakšali određivanje dozacije i koncentracije pesticida navodimo način kako to odrediti pojednostavljeno. U uputama - prospektu proizvođača navodi se da u zaštiti protiv peronospore treba koristiti bordošku juhu u dozaciji 2 kg/ha. Ako posjedujemo parcelu površine 500 m2 koliko trebamo otopiti galice da bismo zadržali dozaciju od 2 kg/ha?
Dakle ako za 1 ha ili 10000 m2 treba utrošiti 2 kg ili 2000 g proizlazi da za 100 m2 treba utrošiti 100 puta manje jer je 10000/ 100 = 100. Dakle utrošak za 100 m2 je 2000/100 = 20 g pesticida. Za 500 m2 trebamo 20 x 5 = 100 g pesticida. Dozacija iznosi 100 g pesticida.


Količinu vode potrebnu za tretiranje površine 500 m2, bez obzira prskamo li klasičnom leđnom prskalicom ili motornom prskalicom, možemo ustanoviti testiranjem ili računanjem ukoliko je proizvođač dao preporuku o utrošku vode na 1 ha površine. Ako je preporučeni utrošak vode na 1 ha (10000 m2) tada ćemo za 100 m2 utrošiti 800/100 = 8 l, a za 500 m2 5 x 8 = 40 l. Dakle 100 g galice otopit ćemo u 40 l vode i tom otopinom prskati naših 500 m2 vinograda.

Za navedenu pojednostavljenu varijantu određivanja dozacije pesticida i vode preduvjet je da vinogradar utvrdi ukupnu površinu svog vinograda. To je moguće utvrditi na dva načina:

1. Da razmak između redova pomnožite sa razmakom između čokota u redu, a zatim pomnožite sa brojem čokota na toj parceli. Primjer: red od reda je 2 m, a čokot od čokota je 1 m i broj čokota je 250. 2 x 1 x 250 = 2 x 250 = 500 m2.

2. Ako nam je poznata površina parcele u ČHV (četvornim hvatima), pomnožimo to sa 3,6 (1 ČHV = 3,6 m2). Primjer: površina parcele od 550 ČHV je 550 x 3,6 = 1980 m2 ili zaokruženo 2000 m2.

Ovdje treba reći, da nije jasno, kada proizvođač daje u uputi, koliko sredstva treba upotrijebiti na hektar površine, da li se radi o hektaru površine zemlje ili je riječ o površini lisne mase vinograda. Naime, nas kao vinogradare zanima koliko preparata treba koristiti, da zaštitimo lisnu masu vinograda, a ne površina zemlje. Stoga bi najtočnije bilo, kada bi znali koliko preparata treba koristiti po površini lisne mase. Svima nam je jasno, da na hektar površine možemo imati 5000 čokota, a može biti i 6000 čokota. Logika nam govori, ako ovih 6000 čokota prskamo istom količinom preparata kao i onih 5000 čokota, da najvjerojatnije nećemo uspješno zaštititi vinograd. Stoga bi svaki vinogradar trebao izračunati ukupnu površinu lisne mase u vinogradu i na temelju tih rezultata odrediti koliko preparata treba koristiti.   

Sastavili: Agronom Stipe Stipić, Stjepan Hamonajec, Ivan Pribanić
batmanrw @ 14:40 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
:::: Sponzor naš svagdašnji ::::
:::: Aktualno ::::
 
:: Odmah poslije berbe grožđa ::

E da, kad su berači pobrali grozdje dođe vrijeme da se gazda uhvati vještičje metle i od grozdja vina napravi. Ima više načina prerade grožđa koje hoby vinogradari najčešće koriste, a gospoda agronomi Stipe Stipić i Ivan Pribanić su izdvojili tri najčešća... Opširnije...

:: Berba grožđa ::
Kada započeti s berbom grožđa ? Koliko šečera ? Čime mjeriti ? Na što obratiti pažnju ??? .... Ma ima milijun pitanja koja nas svake godine pred berbu počnu brinuti, a na sva pitanja vrlo jednostavne odgovore možete pronači... Opširnije...
:: Najzdravije vino na svijetu ::
Najzdravije vino na svijetu čisti arterije Ovih je dana počela prodaja najzdravijeg vina na svijetu koje bi trebalo doprinijeti nestajanju masnoće koja se stvara u arterijama i smanjivanju rizika od srčanog udara... Opširnije...
:: Crno vino za zdravlje ::
Ukoliko još niste podlegli najavama Zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima te i dalje pušite, onda barem sebi pomozite i sačuvajte svoje zdravlje (koliko je to moguće) u granicama normale, a vidjet ćete da se to može i spajanjem ugodnog i korisnog.... Opširnije...
:: Crna pjegavost (Phomopsis viticola) ::
Što reči nego da se u zadnje vrijeme toliko raširila da neki vinogradari več govore o pravoj pošasti koju je vrlo teško iskorijeniti te treba biti vrlo ustrajan u njenu suzbijanju, a naročito njenih potencijalnih uzročnika. Opširnije...
:: Stolne sorte grožđa - Sultanina bijela ::
Stolna sorta grožđa bez koštica, vodeća sorta u svijetu za proizvodnju suhog grožđa. Opširnije...
:: Doziranje i koncentracija pesticida ::
Sve dok se za zaštitu bilja koristila klasična prskalica na ručni odnosno vučeni pogon nije bilo većih odstupanja od dozacije tj. količine pesticida po jedinici površine. Opširnije...
:: Peronospora (plamenjača) vinove loze ::
Peronospora se pojavljuje na svim organima loze. Najkarakterističniji simptomi javljaju se na lišću, cvijetovima i grozdovima. Opširnije...


:: Zimsko špricanje vinove loze ::
Prednost prskanja u fenofazi mirovanja - fenofaza A pup u mirovanju (sl. 1) je ta što jednim prskanjem možemo suzbiti više bolesti i štetnika. Opširnije...
:: Uzgojna rezidba vinove loze ::
Prve godine cijep se reže kao i uvijek na 1 do 2 razvijena pupa. U toku te godine se ne plijevi i sve mladice vežu se uz kolac. Opširnije...
:: Pravila rezidbe ::
Opće je pravilo rezidbe da se uz lucanj, kondir ili rodni reznik ostavlja obavezno jedan prigojni reznik sa 1 do 2 pupa, a smješten je najčešće u neposrednoj blizini lucnja, kondira, odnosno reznika. Opširnije...
:: Rezidba / orezivanje mladog vinograda ::
Rezidba vinove loze prvih 4-5 godina poslije sadnje vinograda presudna je za njegov uspješan razvoj i što ekonomičnije iskorištavanje u godinama pune redovite rodnosti. Opširnije...
:: Vrijeme rezidbe vinove loze ::
Vinovu lozu možemo rezati od jeseni, čim padne lišće, pa sve do pred kretanje vegetacije u proljeće do kraja travnja. Sa stanovišta sigurnosti uvijek je bolje rezidbu (ako je to organizacijski moguće) provesti bliže proljeću, jer kasnije orezana loza kasnije "kreće" pa ima više šansi da izbjegne kasne proljetne mrazeve i smrzavice. Opširnije...
:: Rezidba voća ::
Najbolje vrijeme za rezidbu kod voćki i grmova je u pravilu veljača i ožujak odn. srpanj i kolovoz. Ako svoju voćku želite oplemeniti te skupiti jednogodišnje snažne mladice, tzv. šibe, onda je to najbolje napraviti u travnju. Opširnije...


:: Ukupne kiseline u vinu ::
Većina vinogradara - vinara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj muku muče što učiniti s viškom ukupnih kiselina u vinu. Za razliku od sjeverozapadne Hrvatske, vinogradari južne Hrvatske, muku muče, kako im ukupna kiselina, ne bi, tokom fermentacije...Opširnije...
:: Kako odabrati pravo vino za određenu priliku? ::
Odabrati pravo vino za određenu priliku jednako je uzbudljivo kao i vino samo po sebi. Potpuno je krivo mišljenje da je neko vino bolji izbor zato što je skuplje. Opširnije...
:: Vino za pse ::
Preporučeno i od strane veterinara. Mnogi svoje četveronožne ljubimce tretiraju kraljevski a da tako i ostane pobrinuo se Bark Vineyards proizvevši vino za pse. Opširnije...


:: Poklade i Korizma ::
U to se doba po kućama, osim mirisa krafni, širi i miris kiselog zelja koje je tih dana obavezno na jelovniku. Na selima se još uvijek jede pomalo zaboravljeno prisiljeno zelje. Opširnije...
:: Poticaji ::
Preduvjet je svega da se Obiteljsko Poljoprivredno Gospodarstvo nalazi u upisniku poljoprivrednih proizvođača i da su u upisnik upisane čestice na kojima se planira podići nasad. Opširnije...
:: Čuvanje i priprema loznih cijepova ::
Ozbiljni vinogradari, kao i pojedine udruge vinogradara nabavu sadnog materijala počinju odmah nakon berbe. Stoga ćemo u ovom članku pokušati dati nekoliko savjeta kako lozne cjepove sačuvati do vremena sadnje. Opširnije...
:: Radovi u veljači ::
U Kontinentalnoj Hrvatskoj rezidba vinograda započinje tijekom veljače dok je u Primorskoj Hrvatskoj rezidba već mogla biti obavljena ukoliko su vremenske prilike bile povoljne. Opširnije...
:: Odabir sorte vinove loze ::
Nakon pripreme površine za sadnju vinove loze na red dolazi odabir sorte vinove loze koju ćemo uzgajati. Ukoliko smo obični entuzijasti koji se vinogradarstvom i vinarstvom bave iz hobija odabir sorte vinove loze. Opširnije...
:: Analiza tla ::
Samo kemijskom kontrolom tla možemo saznati kakvo je ono doista, pa analiza tla postaje nužnost za modernu poljoprivredu. U pravilu je tako da možemo povećati prinose ako smanjimo kiselost tla. Opširnije...
:: Priprema površine za sadnju vinove loze ::
Vinova loza je višegodišnja kultura koja ostaje na zasađenom mjestu min. 30. godina, mada imamo i nasade starije od 50. godina što uvelike ovisi o intenzitetu proizvodnje. Zato je potrebno da se tlo dobro pripremi jer kasnijim korekcijama je vrlo teško nadomjestiti početne pogreške. Opširnije...

:::: Popevke ::::

Vinska popevka...

Nikaj na svetu lepšega ni

Nego gorica kada rodi

Kumek moj dragi . . . . . .

Kada pak dojde sveti Mihajl

Grozdje dozreva, ja ga bum bral

Kumek moj dragi . . . . . . . .. . .

Onda pak dojde sveti Martin
On ga bu krstil, ja ga bum pil
Kumek moj dragi daj se napij
Dugo nas nebu daj se ga vži....


Ono kaj srćeku....

Ono kaj srčeku najviše godi
Bez čega nam živeti ni
Mlada pucica srcu ljubica
Daj nam Bože daj Ve jemput
na toj črnoj zemlji raj!

Index.hr
Nema zapisa.